Tema mjeseca


Stres (Rujan 2010.)

Stres

Stres
je odgovor tijela na fizičke (tjelesne), duševne i socijalne prijetnje. Činitelje koji prijete promjeni ravnoteže tijela nazivamo stresori. Stres je prilagodba tijela na novonastalu situaciju.

Stres započinje s mislima ili emocijama. Sama pomisao na opasnost dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje započinju u mozgu (hipotalamus), zatim hipotalamus aktivira hipofizu koja ubrzano stimulira nadbubrežne žlijezde (odgovorne za stres) koje vrše pojačano lučenje svojih hormona (adrenalin, kortizol, kortizon). Sve se to događa u nekoliko sekundi.

Tijelo se pripremi za izazov (borbu) ili prikupi dovoljno snage da se što prije udalji od opasnog mjesta (bijeg). Ta reakcija "bori se ili bježi" je posljedica lučenja hormona nadbubrežne žlijezde i organizam se prebacuje u stanje "pete brzine" gdje tijelo dobiva strašnu snagu, energiju i motivaciju. Poznat je primjer da je jedna majka maknula teret težak 400 kg jer joj je sin bio u opasnosti.

Hormoni sužavaju krvne žile, povećava se krvni tlak tjerajući srce na ubrzani rad. Više krvi i hranjivih tvari stiže u mozak, a manje prema koži. To je razlog zašto mnogi ljudi problijede u trenucima straha ili velikog stresa. Tijelo oslobađa fibrin, bjelančevinu koja zgrušava krv za slučaj fizičkog ranjavanja (brzo zatvaranje rane).

Nervni sustav je također spreman za akciju. Šire se zjenice oka poboljšavajući vid, mišići lica se napinju kako bi izgledali što strašnije, više se znojimo kako bi se tijelo rashladilo, ubrzava se ritam disanja, naprežu se mišići, u krvi se nalaze pojačane količine glukoze (potrebne za energiju) i hormona inzulina koji tjera stanice na pojačano primanje glukoze.

Postoji više podjela stresa. Mi ćemo se ograničiti na dvije vrste:
  1. Fizički stres (tjelesni ili akutni)
  2. Emocijalni, socijalni ili duhovni stres (kronični stres).
Fizički stres nastaje kada je tijelo u neposrednoj opasnosti - fizička borba, prometni udes, ranjavanje, kada nam je život u opasnosti (borba za opstanak). Naši preci su poznavali samo taj stres. U tijelu se događaju opisane reakcije. Ovaj stres traje obično kraće i tijelo se poslije toga vraća u normalu (ravnotežu). Tijelo je potrošilo povećane količine glukoze, tlak se normalizira, hormoni nadbubrežne žlijezde u krvi su u normalnoj količini. Tijelo je opušteno.

Emocionalni ili kronični stres je vrlo opasan i on se nalazi na drugom mjestu izazivanja bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a sada je on veći zbog recesije i globalne krize i bojazni gubitka radnog mjesta (izvor opstanka).

"Burn out" je sindrom potpune emocionalne iscrpljenosti zbog poteškoća na poslu (uzaludan trud na poslu). Imamo osjećaj da smo izgubili kontrolu nad novonastalom situacijom, osjećamo se ugroženo, stalno smo pod pritiskom. Međuljudski odnosi su totalno poremećeni, obiteljski odnosi narušeni, stalno dobivamo signale pogoršanja i opasnosti.

Organizam reagira jednako na obje vrste stresa. Posljedice su različite. Kod akutnog stresa organizam se brzo vraća u normalu dok kod drugog stresa ostaje dugo u stresu (kronično).

Centri u mozgu postaju zagušeni neugodnim porukama koje prenosi hormon stresa. Mozak (hipotalamus) šalje poruke o opasnosti hipofizi i nadbubrežnim žlijezdama. U tijelu se povećava koncentracija hormona. Nema povratnih informacija o prestanku opasnosti. Nastaje manjak neurotransmitera (nervnih odašiljača) serotonina, noradrenalina i dopamina koji su odgovorni za naše "dobro stanje".

Serotonin je odgovoran za osjećaj spokoja, zaštićenosti i zdravo spavanje. Manjak serotonina je povezan sa nesanicom, pospanošću i umorom u krivo doba dana. On je odgovoran za uznemirenost i strah.

Noradrenalin daje energiju, volju, elan i motivaciju. Kod manjka osjećamo umor, tromost te pasivnost.

Dopamin je blisko povezan sa endorfinima koji smanjuju bol i povećavaju zadovoljstvo (euforiju).

Sedam od deset ljudi se smatra da su pod stresom, da loše spavaju, bude se uznemireni, dižu se umorni, odlaze na posao napeti vraćajući se kući umorni bez znakova poboljšanja.


Mentalni i emocionalni stres je bolest 21. stoljeća.

Stres direktno utječe na slijedeće bolesti: alergije, anksioznost, asrtritis, astma, bol u leđima, vratu i ramenima, depresija, glavobolja (migrena), gripa, gubljenje imuniteta, infarkt srca, psorijaza, nesanica, seksualni poremećaji, prehlade, probavne smetnje, srčane tegobe, ulkusi (čirevi), dijabetes 2, visoki tlak, karcinom, bolesti bubrega, ubrzano starenje...

BORBA PROTIV STRESA - PRIRODNIM PUTEM

Prirodni načini borbe protiv stresa su načini opuštanja tijela i duha a to su duboko disanje, smijeh, tjelovježba, glazba, masaža, aromaterapija, ljekovite kupke, akupunktura, akupresura, refleksoterapija itd.

Mi ćemo obraditi opširnije borbu protiv stresa ADAPTOGENIM (ANTISTRESNIM) BILJKAMA.

Ova metoda je u svijetu dobro prihvaćena gdje je pokazala izvanredne rezultate. Samo u Americi se proda 400 milijuna ovih pripravaka. Nema nuspojava a rezultati se relativno brzo pokažu. Metoda je znanstveno dokazana u Americi, Rusiji i skandinavskim zemljama.

Što su to adaptogene biljke?!

To su znanstveno dokazane biljke čije aktivne tvari prilagođavaju (adaptiraju) tijelo za borbu protiv stresa. Istovremeno vraćaju u normalu poremećene i oštećene fiziološke funkcije. Adaptogeni smanjuju lučenje "hormona stresa", dovode šećer i tlak u normalu, vraćaju imunitet (koji je znatno oslabljen za vrijeme stresa), daju dubok i miran san, vraćaju energiju i raspoloženje. Normalizira se količina serotonina, dopamina i endorfina. Tijelo dolazi u fizičku i psihičku ravnotežu (homeostaza).

Najvažnija područja primjene:


Neurološki sustav: doprinosi proizvodnji serotonina i dopamina (smanjuje bol i depresiju), pomaže kodautoimunih bolesti (miastenija gravis), djeluje protiv nesanice i razdražljivosti.

Tjelesne performanse: povećava tjelesnu energiju, izdržljivost, povećana opskrba kisikom, izgrađuje mišiće, koristi energiju iz rezervi masti (pretilost), djeluje protiv umora i iscrpljenosti.

Mentalne performanse: vraća mentalnu sposobnost, bistrinu i memoriju (studenti,učenici, naulni radnici...)

Emocionalno zdravlje: stabilizira raspoloženje, protiv depresije i nesanice.

Zdravlje srca i krvnih žila:
pozitivno djeluje kod aritmije i regulira krvni tlak.

Imunitet: vraća narušen imunitet, djeluje protiv autoimunih bolesti te karcinoma.

Hormonsko zdravlje:
normalizira šećer, pretilost, pomaže štitinoj žlijezdi, normalizira hormone nadbubrežne žlijezde (adrenalin, kortizol, kortizon).

Seksualne funkcije:
regulira prokrvljenost, odgađa ranu ejakulaciju, regulira neplodnost kod oba spola.

Mi vam nudimo u našem programu tri adaptogene biljke koje najviše kotiraju u svijetu a to su:
  • Gynostemma Pentaphylum
  • Rhodiola Rosea
  • Panax Ginseng

Ove biljke rastu u surovim klimatskim uvjetima u sibirskim, tibetanskim, kavkazkim i kineskim područjima zbog čega ljudi u navedenim krajevima žive zdravo i dugo!
 

Više informacija možete dobiti na slijedeći broj telefona 031/502-312 te na e-mail adresu info@zdravljeizprirode.hr

Autor: Miroslav Smiljanić

isprintaj   <<< nazad


15524
ZdravljeIzPrirode.net

Newsletter

 
Besplatne elektronske novine o poboljšanju zdravlja prirodnim putem.
Ime
Email
Poštujemo Vašu privatnost i ne toleriramo spam. Stotine članova već imaju koristi od ovih dragocjenih informacija, a sada možete i vi.

Sponzori

 
LINKOVI:
 |Promocija zdravlja|   |Alternativni Centar|   |Ljekarne Tripolski|   |Vivasol.hr|   |JesteLiZnali.com|   |PodsjetiMe.net|   |WebZaSve|   |ZdravljeIzPrirode.net|   |Besplatna Promocija|   |PlivaZdravlje|   |Predstavljamo.com|   |NajboljeNaNetu.com|